Jučer je bio zadnji dan znaka Strijelca, te je u poslijepodnevnim satima Sunce prešlo u znak Jarca i započela je vladavina Saturna, što označava zimski solsticij, Yule i prvi dan zime. Dobro nam došla zimo!
Kod Slavena se ovaj praznik naziva Koledo. Slavi se također rođenje Sunca, malog Božića Svarožića, čiji dan je 22. prosinac/decembar, pjesmom:
Moj božiću Svarožiću,
Zlatno sunce, bijeli svijet!
Moj božiću Svarožiću.
Lunajlije, lunej le!
Solsticij je oduvijek bio važan trenutak u ljudskoj svijesti, jer se ulazi u svijetli dio godine, te je od pamtivijeka, kod većine naroda bio je obilježavan u nekom obredu, a najveće ritualne građevine i hramovi izgrađeni su upravo tako da slave ovaj dan (Stonehenge, Machu Picchu, Hagar Qim, i tako dalje).
Novo Sunce se rađa, novi ciklus svjetlosti počinje. Noći će do proljetne ravnodnevnice još uvijek biti dulje nego dani, ali (tri dana) nakon što prividno sunce stoji, dani postaju sve duži. Nakon tri dana suncostaja, 25. prosinca, sunce počinje izlaziti ranije na horizontu te se slavi rođenje malog Boga – Božića.
U najduljoj noći možemo kontemplirati ili zapisati sve što smatramo svojom tamnom stranom u protekloj godini – sve naše slabosti, ovisnosti, pogreške, strahove… I ujutro s rađanjem novog dana, novog Sunca, na Svarogov dan, predati svjetlosti svu tamu u nama.
Zatim možemo kontemplirati ili zapisati sve što bismo željeli napraviti i postići u idućoj godini i zasaditi naše odluke. Zamoliti Sunce i svjetlost u nama da u idućem ciklusu ne ponavljamo iste greške, nego da zasjamo u novom, boljem i veličanstvenom sjaju.
Običaj kićenja drveta dolazi još od starih Rimljana i Saturnalija, međutim kićenje zimzelenog drvca kao simbola besmrtnosti (zimzeleno stablo ne odbacuje lišće), potječe iz germanskih i nordijskih običaja. Drvce je simbol drveta života na kojem počiva čitav univerzum. Stavljanjem kuglica na takvo drvo možemo u kuglicu unijeti namjeru što želimo odaslati univerzumu da nam se ispuni.
Neka nam je sretan i blagoslovljen zimski solsticij!
Irena Dumančić Baranja