Alarmantne vijesti stižu s područja bioraznolikosti. Najnovija je ona o trovanju i uginuću 2.000 grla ugrožene vrste sajga antilope u Kazahstanu jasno upozorava na čovjekovu odgovornost.

“Priznajmo da je bioraznolikost život, naš život. Očuvajmo ga sada, prije nego bude prekasno”, poručio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

O bioraznolikosti šuma ovisi 300 milijuna, uglavnom siromašnih ljudi, no svake godine u svijetu nestane tri milijuna hektara šume. Poseban dan posvećen jačanju svijesti ljudi o potrebi očuvanja bioloških vrsta ustanovljen je 1992, kada je na snagu stupila Konvencija o biološkoj raznolikosti.

Izvršni direktor Konvencije o biološkoj raznolikosti Ahmed Djoghlaf dramatičnim je podacima upozorio na to da “ljudi uništavaju raznolikost života na Zemlji”, a time i izvore hrane. Za milijardu ljudi riba je jedini izvor proteina životinjskog podrijetla, a za 2,6 milijarde ljudi meso ribe čini 20 posto unosa proteina. No, do 2030. godine moglo bi biti uništeno 60 posto koraljnih grebena koji pružaju hranu i omogućuju život za 30 milijuna malih ribara u zemljama u razvoju.

Pet je glavnih uzročnika gubitka bioraznolikosti: gubitak staništa, neodrživo korištenje i pretjerana eksploatacija izvora, klimatske promjene, agresivne strane vrste i onečišćenje, nabrojio je Djoghlaf.

Najteže je na najsiromašnijem kontinentu, Africi, gdje najviše zabrinjavaju glad, zbog koje je 265 milijuna stanovnika subsaharske Afrike pothranjeno, te promjena klime, zbog koje suše svake godine pogađaju 220 milijuna Afrikanaca.

Da se bioraznlikost potiče na razne načine govori i mjera uvedena prije dvije godine na područje Sisačko-moslavačke županije. Tamošnjim je vlasnicima kuća u zaštićenim dijelovima prirode te županije na čijim se krovovima nalaze gnijezda roda, preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurana naknada za očuvanje biološke raznolikosti i za čuvanje prostora. Novci će se uložiti u sanaciju krovišta kuća na kojima su se dugonoge ptice ugnijezdile, odnosno vlasnicima svakog krova s gnijezdom osigurano je 700 kuna.

Svojim načinom života bijela roda je vezana za čovjeka. Gnijezdi se na kućama, a stara gnijezda znaju biti široka više od jednog metra i teška preko 700 kilograma. Bijela roda u selima Lonjskog polja postiže najveću brojnost i gustoću gnijezda u Hrvatskoj. Selo Čigoč s 50-ak rodinih gnijezda proglašeno je Europskim selom roda.