alt“Jesam li i dalje u igri?” To je pitanje koji će se mnogi od nas zapitati kad dođemo u srednje godine.
Gledajući mlađe kolege kako vješto barataju novim računalnim sustavima, ili kad se lakoćom snalaze u novim situacijama, postajemo, naravno, zabrinuti.

Srećom, nedavna istraživanja mozga sugeriraju da bismo se možda trebali uzrujavati manje.
Tokom posljednjih nekoliko godina, neuroznanstvenici su istraživali kad kreću promjene u  mozgu promjene u srednjoj dobi. On što su pronašli je ohrabrujuće. Rezultati studija pokazuju – protivno ustaljenom mišljenju – da nam se mozak razvija puno duže, te da u ključnim područjima života vrhunac ne dosižemo sredinom 40-ih, nego da se razvoj proteže sve do kraja 60-ih godina našeg života.
U područjima kao što je bogatstvo vokabulara ili induktivno zaključivanje, naši mozgovi funkcioniraju bolje nego u našim 20-im. Poboljšava se i naša prosudba drugih. Često mi jednostavno “znamo”ako je netko ili nešto dobro Također smo postali bolji u procjeni kada nešto ignorirati i kada držati jezik za zubima.
Istina je da srednje godine donose našem mozgu i neke smetnje. Brzina obrade podataka je sporija. Suočeni s novim informacijama, često smo sporiji od naših mlađih kolega. Često nas zna uhvatiti panika kada se ne možemo sjetiti imena osobe upoznate u liftu, ili naslova filma koji si pogledao prošli tjedan. No, ispostavilo se da takve vještine nisu tako važne. U srednjim godinama mozak je razvio cijeli niz talenata koji se pokazuju kao odlični navigatori na našim modernim i kompleksnim radnim mjestima. Mlađi mozak usredotočuje se nerijetko na negativne aspekte problema, dok stariji mozak, istraživanja pokazuju, često brže dolazi do rješenja, jer se fokusira na ono što se može učiniti. Ta intuicija i to iskustvo ono je što možemo nazvati talentom sredovječnog mozga.