Meditirajte zbog zdravlja

“Meditacija je važan uzrok pozitivnih promjena u sivoj tvari mozga”, znanstveno je dokazala studija tima stručnjaka iz bolnice “Massachusetts General Hospital” (MGH). Sudjelovanje u osam tjedana dugom programu meditacije pokazalo je

kod polaznika, tog znanstvenog istraživanja, mjerljive promjene u regijama mozga povezanima s pamćenjem, empatijom i reguliranjem stresa.

 

“Iako je meditacija prije svega povezana s osjećajem smirenosti i fizičke relaksacije, njeni praktikanti su dugo tvrdili da meditacija, također, pruža i kognitivne i psihološke pogodnosti”, kaže Sara Lazar, voditeljica istraživanja, i dodaje “ova studija dokazala je da su praktikanti meditacije u pravu i da su mjerene promjene u strukturi mozga doista pozitivne posljedice meditacije. Sudionici ovog istraživanja, potvrdili su i kako se psihički i fizički osjećaju bolje nakon vremena provedenog u takvom opuštanju.”

 

Prethodne studije otkrile su strukturne razlike između mozga iskusnih praktičara meditacije i pojedinaca bez povijesti meditacije, pogotovo u zadebljanju cerebralnog korteksa u područjima povezanim s pozornošću i emocionalnom inteligencijom. Međutim, tek ovo istraživanje jasno je pokazalo kako upravo meditacija dovodi do tih razlika.
Napravljena je magnetska rezonanca (MR) mozga svih 16 polaznika eksperimenta, dva tjedna prije osmotjedne meditacijske prakse i odmah nakon sudjelovanja u ovom programu Sveučilišta u Massachusettsu. Osim tjednih susreta, koji su uključivali meditaciju, polaznici su bili zamoljeni da prate koliko su vremena svakodnevno meditirali. MR mozga, također je uzet i kontrolnoj skupini ne-meditanata, u sličnom vremenskom razmaku.

 

Rezultati su pokazali značajna poboljšanja u radu mozga grupe meditanata poslije tretmana, negoli prije. Analiza MR slike ustanovila je i povišenu gustoću sive materije u hipokampusu, za koji se zna da je važan za učenje i pamćenje, kao i za samosvijest, suosjećanje i introspekciju.
Sudionici su, također, izvijestili o smanjenju stresa, što je pak povezano sa smanjenom gustoće sive tvari u amigdalu, za koji je poznato da igra važnu ulogu u smanjenju anksioznosti i stresa. Niti jedna od tih promjena nije primijećena u kontrolnoj skupini koju su činili ispitanici koji ne prakticiraju meditaciju.

 

“Fascinantno je vidjeti da meditirajući možemo sami imati aktivnu ulogu u pozitivnom mijenjanju mozga, što pridonosi povećanju kvalitete našeg života”, navode autori Studije. Svi rezultati provedenog znanstvenog istraživanja pokazuju da se stres može smanjiti nakon učestalog bavljenja meditacijom, a zbog dokazano uočljivih strukturnih promjena u amigdalu, ovom bi se metodom mogli zaštititi i protiv čestih bolesti današnjice, poput post-traumatskog stresnog poremećaja.