SOLSTICIJ, KAOS I NOVA GODINA

Sam dan solsticija, u kojem Sunce dosiže svoju najnižu točku na ekvatoru, a dan svoje najkraće trajanje u godini, u prošlosti nije bilo tako jednostavno izračunati kao danas: sunčev disk nekoliko dana zaredom izlazi i zalazi što se golom oku čini da je praktički na istom mjestu, odnosno čini se kao da Sunce stoji – otuda i naziv za sunco-staj, od “sol sistere”. Zbog toga se solsticij obično obilježavao 25. […]

Više

Možemo li mijenjati budućnost (sudbinu)?

Da, uvijek postoji nada i mogućnost da se budućnost promijeni odnosno postoji prostor za manevar, a u prethodnom članku sam objasnila da se budućnost može i izmijeniti. Što se tiče općenitih prognoza (onih koje proizlaze iz natala), od njih najviše koristi imaju upravo oni koji uz njihovu pomoć žele biti pripremljeni na (unutrašnje i vanjske) energije koje će biti aktivne tokom godine, kako bismo ih na vrijeme uočili, suočili se […]

Više

Budućnost i stav prema astrologiji

U posljednje vrijeme vratila sam se knjigama Sergeja Nikolajeviča Lazareva s fokusom na temu astrologije i onoga što je uvidio vezano za tehnike predviđanja budućnosti. Kroz svoju iscjeliteljsku praksu Lazarev je otkrio kako se tokom života (ovog i onih prethodnih) možemo pretjerano vezivati ne samo za materijalne stvari, za ugodu, obitelj, emotivne odnose, već i za “duhovne ideale” poput morala, pravde, i slično. Jedna od najopasnijih vezanosti (budući da je […]

Više

Astro medicina u renesansi (4. dio): “Loši momci astro medicine i epidemije”

Prvi od naših “loših momaka” astro medicine je Paracelzus, liječnik za kojeg sav smisao alkemije nije bio u pretvaranju olova u zlato već u stvaranju – lijekova. Povijest nam, nažalost, nije uspjela prenijeti njegov datum rođenja, no zato nam je Paracelzus u naslijeđe ostavio preko 8000 stranica svojih spisa. Po zanimanju je bio liječnik, iako vjerojatno nikada nije stekao akademsku diplomu, no unatoč tome, u jednom periodu osigurao je sebi […]

Više

Astro medicina u renesansi (3. dio) – Saturn i melankolija

Kada danas za nekoga kažemo da je “melankoličan” doživljavamo ga kao tužnog, malodušnog, apatičnog, neaktivnog i depresivnog, a dobar primjer načina na koji su melankolike doživljavali u vrijeme renesanse je Shakespeareov junak Hamlet. No, osim ovih problematičnih strana, ideja melankolije je imala i svoje uzvišene, božanske aspekte.   MELANKOLIJA KAO BOLEST U vrijeme nastajanja ideje humora, kada je Hipokrat promatrajući komponente krvi ustanovio četiri tjelesna fluida, melankolični fluid (crna žuč) […]

Više

Astro medicina u renesansi (2. dio): Astrološko liječenje

Stoga, u spisima arapskih astrologa nailazimo na povezivanje planeta i znakova s kvalitetama, a ne s četiri humora i temperamentima kao takvim. No, u “prijevodu”, melankolični temperament bio je povezan sa Saturnom, kolerični s Marsom, flegmatični s Mjesecom ili Venerom, a sangvinični s Jupiterom. Tako Albumasar planetima pridodaje kvalitete (koje korespondiraju s humorima) i pripisuje im utjecaje na fizičku konstituciju, emocije i karakter čovjeka, utjecaje koji, donekle, odgovaraju onima humora […]

Više

Astro medicina u renesansi (1. dio): Humori i temperamenti

Medicinska astrologija, odnosno primjena astrologije u liječenju, postoji i danas te se njeni principi koriste. Na primjer, u horarnoj astrologiji gdje karta pokazuje daljnji tok bolesti, ukazuje na korisnost određene terapije, uspješnost operacije, i slično. No, danas će malo koji kirurg u toku svog rada za ozbiljno uzeti ono astrološko pravilo da ne treba vršiti operaciju nad određenim dijelom tijela u vrijeme kada Mjesec prolazi znakom koji vlada tim organom. […]

Više

Kriza i transformacija Škorpiona i osme kuće

U starom konceptu zdravlja, bolesti su uzrokovane disbalansom humora unutar tijela, višak flegme (vodenastog humora) bi izazivao prehladu sa curenjem nosa, višak kolere (vatre) vrućicu, višak melankoličnog humora (zemlje, Saturna) konstipaciju ili ono što u narodu zovemo “depresija”. Kriza je u tom konceptu predstavljala brz i snažan preokret u toku bolesti, preokret koji dovodi do njenog razrješenja, do ozdravljena ili pak smrti, no uz uvjet da sav bolesni materijal (loš […]

Više

ASTROLOGIJA U SRED. VIJEKU (2. DIO): “Kozmologija i stav crkve”

Sve do početka 17. stoljeća (kada se u jeku protureformacije okomila na kopernikanski sustav) nije nametala neku određenu kozmologiju.   Oko pitanja kozmologije Crkva nije imala službenu doktrinu ni stav te se nije naročito uplitala u preferencije srednjevjekovnih kroničara, filozofa i skolastika. Jedan od razloga za ovu indiferentnost je što teme filozofije prirode*, Crkvi nisu bile bitne.   Spasenje duše je dolazilo kroz Crkvu putem Kristovog nauka, dok se na […]

Više

ASTROLOGIJA U SREDNJEM VIJEKU (1. DIO) – “Arapsko naslijeđe”

Carevima, još od Augusta, nije bilo u interesu da astrolozi rade “na svoju ruku” budući da na taj način mogu manipulirati mišljenjem javnosti, a njihovu vladavinu dovesti u pitanje. Apsolutna zabrana astrologije donesena je za Dioklecijana, a od Teodozijevog kodeksa ova zabrana je permanentno ušla u statute. U očima naroda, zabrane samo potvrđuju vrijednost astrologije. No, u periodu između pada Zapadnog Rimskog Carstva i arapskih osvajanja, te usporedno s rastom […]

Više